Autor: Uphill Web Studio

Župa Sv. Andrije, Rabac

Župa je osnovana 1974. godine (biskup Nežić). Župna crkva je sagrađena u XV. stoljeću, a obnovljena je 1984. godine. Crkva na pročelju ima preslicu s jednim zvonom. Vjeronaučna dvorana se nalazi u novoj župnoj kući. Župa ima jedno groblje. Župna crkva svetog Andrije, apostola u Rapcu je jednobrodna građevina sa sakristijom. U crkvi se nalazi drveni oltar okrenut prema puku, a iza njega drveni retabl s palom sv. Andrije, te scetohranište. Škropionica je u zidu. Sveti Juraj, mučenik (blizu Rapca, u zaljevu). Crkva potječe iz XVI. stoljeća. U crkvi su pronađeni ostaci fresaka i ima malu apsidu. Crkva je u ruševnom stanju. Na cesti iz Rapca prema Labinu, u jednom kanjonu iznad vrela na stijeni je crkvica sv. Hadrijana, bez krova. Izvor: “Crkva u Istri”, IV. dopunjeno izdanje, Poreč – Pazin 2017.

Župa Sv. Barabare, Raša

Župa sv. Barbare u Raši osnovana je 1937. godine (biskup Pederzolli). Župna crkva sagrađena je u razdoblju od 1937. do 1942. godine u obliku prevrnutog rudarskog vagoneta. Zvonik, u sastavu s crkvom, visok je 25 metara s jednim zvonom. U sklopu crkve je i vjeronaučna dvorana. Župni arhiv vodi se od 1936. godine. Groblje za župu Raša nalazi se u Labinu Gornjem. Župna crkva svete Barbare, djevice i mučenice u Raši jednobrodna je građevina sa sakristijom. U crkvi je mramorni oltar okrenut prema puku s ambionom, mramorno svetohranište, kamena krstionica te drveni kipovi Srca Isusova, BDM s Djetetom i svete Barbare. Na ulazu u crkvu postavljena je škropionica na stupu. Sveta Barbara, djevica i mučenica (Krapanj). Crkva je sagrađena 1905. godine. na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom. Izvor: “Crkva u Istri”, IV. dopunjeno izdanje, Poreč – Pazin 2017.

Župa Presvetog Trojstva, Sv. Nedelja Labinska

Prvotni naziv mjesta Presveto Trojstvo ili Sveta Trojica vezuje se uz stari benediktinski samostan i crkvu Presvetog Trojstva iz 12. stoljeća. S vremenom naselje i samostan dobivaju ime Sveta Nedelja. Benediktinski samostan djelovao je do 14. stoljeća (1312.), a njegovi posjedi prostirali su se do Rapca. Župa Presvetog Trojstva osnovana je 1632. godine (biskup Saraceno), odvajanjem od župe Labin. Postojeća crkva Presvetog trojstva proglašena je župnom crkvom. Crkva je bila dugačka 18 metara, na pročelju je bila preslica s dva zvona. U crkvi je postojao samo jedan oltar s oltarnom palom – slikom Presvetog Trojstva i krunjenje Blažene Djevice Marije na Nebo uznesene. Crkva je proširena 1867. godine te opet 1897. godine kada je dijelom porušena i dograđena sa sakristijom i zvonikom koji je dovršen 1899. godine. Crkva je obnavljana 1913. i 1995. godine, kada je postavljen i novi mramorni oltar, ambon i svetohranište. Zvonik je visok 25 metara i…

Župa Sv. Martina, Sv. Martin

Sveti Martin veće je mjesto na Labinštini koje je do 1632. godine pripadalo Labinu i župi Labin. Odvajanjem od Labina, župa je osnovana 1632. godine (biskup Saraceno). Današnja župna crkva sagrađena je 1907. godine na mjestu manje crkve i temeljito je obnovljena 1983. godine. Preslica je podignuta iznad sakristije 1931. godine sa dva zvona. U župi se čuva arhiv od 1629. godine. Mjesno groblje je na izlazu iz mjesta uz cestu prema Labinu. Župna crkva svetog Martina, biskupa u Svetom Martinu je jednobrodna građevina s dvije bočne kapele i sakristijom. Na glavnom oltaru s drvenim retablom i ugrađenim svetohraništem nalaze se kipovi svetog Martina, svete Eufemije i svete Apolonije. U crkvi se nalazi i mramorni oltar s kamenim svetohraništem i kipovima Bezgrešne i svete Bernardice, kameni oltar s kipom svete Ane i mramorni oltar prema puku. Tu je smještena i kamena krstionica, dok se škropionica na stupu nalazi na ulazu…

Župa Sv. Ivana i Pavla, Šumber

Šumber se spominje već 1260. godine, no godina osnivanja župe je nepoznata. Župna crkva sagrađena je 1672. godine na mjestu ranije crkve iz 1508. godine, s preslicom i dva zvona. U župi se čuva arhiv od 1668. godine. Mjesto ima jedno groblje uz crkvu svetog Kirina. Župna crkva svetih Ivana i Pavla, mučenika u Šumberu jednobrodna je građevina s dvije kapele i sakristijom. U crkvi su tri mramorna oltara, kamena krstionica i škropionica na stupu na ulazu u crkvu. Sveti Kvirin, biskup i mučenik u Šumberu na groblju je crkva koja na pročelju ima preslicu s tro okna i jednim zvonom. na pročelju je i glagoljski natpis iz 1540. godine. U crkvi je oltar s kipom svetog Kvirina. Blažena Djevica Marija “od Drenja” (kraj sela Katun) je crkva s lopicom sagrađena 1440. godine, obnavljana 1860., 1982. i 1996. godine. Na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom. Crkva ima glagoljske…

Župa Sv. Jurja, Plomin

Plomin je pretpovijesna gradina, a spominje se od 100. godina prije Krista. Godina osnutka žuoe nije poznata, ali se zna da je župa drevna. Župa Plomin je sjedište zbornog kaptola od 1840. godine. Župna crkva sagrađena je 1474. godine, više puta je preuređivana, a obnovljena je 1985. godine. Zvonik je zidan u sklopu crkve, visok je 19 metara i ima dva zvona. Župni arhiv čuva se od 1552. godine. Župa ima jedno groblje. Župna crkva Blažene Djevice Marije – Svete Marije (Svetog Jurja “mlađeg” mučenika) u Plominu je jednobrodna građevina sa svetištem i sakristijom. Crkva ima ukupno pet oltara, te još devet malih kipova i oltar s oštećenom palom BDM od Karmela. Drveni oltar okrenut je prema puku. Godine 1994. u crkvi su otkrivene vrijedne zidne freske s glagoljskim natpisima. Sveti Juraj, mučenik – “stari” u Plominu je crkva sagrađena u XI. stoljeću koja ima zvonik visok 15 metara s…

Župa Sv. Ivana Krstitelja, Sušnjevica

Sušnjevica se spominje 1340. godine, a godina osnutka župe je nepoznata. Spominje se u popisu stanovništva iz 1701. godine. Župna crkva sagrađena je 1838. godine na mjestu ranije koja je bila posvećena svetom Silvestru, papi. Obnovljena je 1998. godine. Zvonik sagrađen uz crkvu visok je 15 metara i ima jedno zvono. Župni arhiv postoji od 1815. godine, a veći dio spaljen je 1944. godine. Župa ima četiri groblja: Sušnjevica, Jasenovik, Letaj i Nova Vas. Župna crkva svetog Ivana Krstitelja u Sušnjevici je jednobrodna građevina sa svetištem i sakristijom. U crkvi je glavni oltar sa svetohraništem, palom “Krštenje Isusovo” i više kipova. U crkvi se nalazi drveni oltar okrenut prema puku, škropionica i pjevalište. Sveti Juraj, mučenik (Letaj) je crkva koja na pročelju ima preslicu s jednim zvonom, oltar s drvenim kipovima BDM s Djetetom, svetog Jurja i svetog Bartula (ukraden). Crkva je obnovljena 1988. godine. Sveti Duh (Nova Vas) na…

Župa Sv. Hadrijana, Kožljak

Kožljak se spominje od 1102. godine. Ova jako drevna župa ima župnu crkvu bez krova s preslicom i jednim zvonom na nepristupačnom mjestu, na brdu kraj starog kožljačkog grada. Bogoslužje se obavlja u grobljanskoj crkvi svetog Jurja mučenika. Župni arhiv čuva se od 1767. godine. U župi su dva groblja: Sveti Juraj i Sveti Križ. Župna crkva svetog Hadrijana, mučenika u Kožljaku je u ruševnom stanju, bez krova. Iz crkve se čuvaju drveni kip svetog Hadrijana te drveni kip BDM s Djetetom. Sveti Juraj, mučenik u Kožljaku je jednobrodna građevina bez sakristije. Drveni oltar okrenut je prema puku a škropionica je smješetna u zidu. Sveti Križ (na groblju) na pročelju ima preslicu s dva okna i jednim zvonom. Izvor: “Crkva u Istri”, IV. dopunjeno izdanje, Poreč – Pazin 2017.

Krštenje

Krštenje je prvi sakramenat kojim se postaje kršćaninom. Za krštenje je potrebna vjera: ili onoga koji se krsti (kad je kandidat odrasla osoba) ili onih koji preuzimaju obavezu odgojiti u vjeri malo dijete (roditelji i kumovi). Potrebna je dostatna pouka: odraslog kandidata ili roditelja i kum(ova)a. Krštenje valja najaviti župniku dva mjeseca prije vremena izvršenja. Najbolje je krstiti “pod misom”, ali se može i “van” mise. Ako je moguće, neka se roditelji i kumovi ispovijede. Na dogovor roditelji trebaju donijeti Rodni list (ili izvod iz Matične knjige rođenih), a kum/a Posvjedočenje od župnika župe gdje živi da može biti kum/a. Za krštenje treba nabaviti krsnu svijeću i krsnu haljinicu. Na krštenju mami, ako može, pripada da drži dijete. Krštenje je uvijek svečanost, bilo puno, bilo malo prisutnih ljudi: zato se treba odjenuti u skladu s dostojanstvom i ozbiljnošću trenutka i (svetog) prostora. Krštenje se ne naplaćuje, ali je lijepo da…

Ispovijed

Kad se jednom krštenik nauči redu ispovijedi, onda ju treba češće primjenjivati u svom životu. Nakon prve svete ispovijedi trebao bi se sedam tjedana (jednom u tjednu) ispovijedati, makar ne imao teške grijehe, zato da se u njemu utvrdi primljena milost i da zauvijek zapamti kako se ispovijeda; neki odmah (nakon prve ispovijedi i pričesti) zaborave i kad dođu do krizme ne znaju se ispovijedati i nikako da im to “sjedne”. Crkvena zapovijed glasi: Bar se jedanput godišnje ispovijedi i o Uskrsu pričesti. To je minimum. Tko propusti godišnju ispovijed treba se ispovjediti i za taj propust. Obično pred velike blagdana Božić i Uskrs organiziramo velike ispovijedi kad je puno svećenika pa vjernici mogu birati. Može se ispovijedati u klasičnoj ispovjedaonici s rešetkom, a može se i u sobici u stilu razgovora. Po potrebi može se ispovijedati u šetnji, u bolesničkoj sobi…Ali uvijek mora biti dostojanstveno i ozbiljno.

Pričest

Nakon prve pričesti vjernik se može, ako hoće, svaki dan pričešćivati. Uvjet je da ostaje u vjeri, da nema teškog grijeha, da se kaje i za male grijehe i da sat prije pričesti ništa ne jede i ne pije alkohol. Pričest se može primati u usta, na jezik: potrebno je malo isplaziti jezik da djelitelj pričesti može hostiju položiti na jezik. Kad djelitelj kaže:”Tijelo Kristovo!” kaže se :”Amen.” i isplazi jezik. Treba pričekati da hostija bude na jeziku i tek tada povlačiti jezik u usta. Tko odluči pričest primati na ruku, dlanove treba okrenuti prema gore i desni prekrižiti ispod lijevog te ih pružiti pred djelitelja. Kad djelitelj kaže “Tijelo Kristovo”, položi hostiju na lijevi dlan, primatelj kaže “Amen.” i desnom rukom sa lijevog dlana uzme hostiju i stavi ju u svoja usta. Nikako ne valja kao štipaljkama, palcem i kažiprstom uzimati iz ruku djelitelja pričest. Nakon što se primi…

Krizma

Za razliku od ostalih sakramenata krizma se kao i krštenje prima samo jednom u životu. U našoj župi se pripuštaju krizmi osobe koje završavaju osmi razred osnovne škole, i stariji. Uvjet da bi netko primio krizmu je da je kršten, da ima vjeru, da je pohađao osam godina školski vjeronauk, da je išao na župsku katehezu u osmom razredu, da ne sramoti javno vjeru, da ne živi javno u sablažnjivim životom, da ide redovito na svetu misu i da se ispovijeda i redovito pričešćuje. Treba imati kuma/u koji bi trebao biti ozbiljan čovjek/žena i praktičan i uzoran vjernik. Kum mora imati najmanje 16 godina, biti i sam krizman, ako živi s drugom osobom to mora biti u kršćanskom braku. Treba ishodovati potvrdu da može kumovati. Potvrdu za kumstvo daje mu župnik župe gdje živi. Potvrda ne može biti starija od šest mjeseci.